Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.
Prijevodi ove stranice:

Forenzika automobilske navigacije

Sažetak

Sustavi za navigaciju automobila, bilo ugrađeni u vozilo ili na odvojenom uređaju, stvaraju i spremaju goleme količine podataka o lokacijama, vremenskim oznakama i brzinama vozila. Pristupanje tim podacima i njihova analiza neizostavan su alat u arsenalu forenzičara koji se bavi istragom automobilske nesreće ili drugog zločina koji uključuje vozilo. Postoje razne tehnike pri pristupanju i interpretaciji tih podataka te razni izazovi koji se pritom pojavljuju. U ovom radu opisane su osnove rada GPS tehnologije, nekoliko uređaja za automobilsku navigaciju, metode prikupljanja podataka i forenzičke analize te osvrt na budućnost ove grane forenzike.

Uvod

Forenzika automobilske navigacije termin je koji se skupno odnosi na procese sakupljanja, analize i interpretacije digitalnih informacija iz globalnih položajnih sustava (GPS-ova) u sklopu motornih vozila. Mnogi moderni automobili koriste GPS tehnologiju za navigaciju u prometu i brojne druge servise na bazi geolokacije. Analiza GPS podataka u sklopu forenzičke analize može razotkriti širok spektar korisnih informacija vezanih uz zločine te služiti za rekonstrukcije detalja prometnih nesreća, uspostavu alibija i slično.

GPS sustav za navigaciju u automobilu

Slika 1: GPS sustav za navigaciju na kontrolnoj ploči automobila

GPS tehnologija

GPS (Global Positioning System) je radionavigacijski sustav zasnovan na korištenju prijemnika i antena koji komuniciraju s raznim satelitima u svrhu triangulacije položaja vozila. Višestruki sateliti odašilju RF signale koje GPS antena na vozilu prihvaća te pomoću njih aproksimira svoj položaj prema sjecištu sfera širenja tih signala. Za točan izračun položaja potrebna su najmanje tri satelita, a četvrti se u praksi koristi radi korekcije pogreške. Preciznost ovakve navigacije u prosjeku je unutar 5-15 metara, što je dovoljno da pouzdano služi za orijentaciju u prometu pri vožnji.

Globalni pozicijski sustav sastoji se od tri segmenta: svemirskog, korisničkog i kontrolnog. Svemirski segment tvori 24-32 satelita koji u svakom trenutku kruže Zemljinom orbitom, kao i potisnici potrebni da ih se onamo lansira. Korisnički segment sastoji se od desetaka milijuna civilnih i vojnih korisnika usluge pozicioniranja. Kontrolni segment tvore glavna i alternativna kontrolna stanica i mreža zemaljskih antena i monitornih postaja.

Umjetnički prikaz GPS Block IIIA satelita u orbiti

Slika 2: Umjetnički prikaz GPS Block IIIA satelita u orbiti

Danas je u najširoj civilnoj primjeni NAVSTAR/GPS (Navigation System with Time and Ranging), sustav koji je prvotno razvilo Ministarstvo obrane SAD-a za vojne potrebe. Osim njega, znamenito je još nekoliko sličnih sustava koji su trenutno u razvoju, kao ruski GLONASS, kineski Beidou te Galileo Europske zajednice.

GPS tehnologija sve se češće povezuje s raznim telekomunikacijskim ili geoinformacijskim sustavima za koje su podaci o lokaciji korisnika ključni. Prijamnici su danas ugrađeni u gotovo svim mobilnim telefonima i računalima, ali i ostalim “pametnim” uređajima poput satova, slušalica i infotainment sustava automobila. Koristi se ne samo za osobnu navigaciju u prometu, već i automatsko navođenje autonomnih automobila, plovila i letjelica.

Automobilska navigacija

Razni sustavi i uređaji koriste se za automobilsku navigaciju, od opreme ugrađene u vozilima do specijaliziranih prijenosnih alata.

In-dash sustavi tvornički su elementi mnogih automobila danas. Korisničko sučelje predstavljeno na ekranu na kontrolnoj ploči pojednostavljeno je kako bi upravljanje njime bilo moguće i tijekom vožnje. Sustavi obično pružaju i glasovno navođenje koje prijevremeno najavljuje upute poput skretanja te u pravom vremenu povlače podatke o stanju u prometu kako bi izračunali optimalnu rutu do željenog odredišta. Ovakvi sustavu pri uporabi također spremaju goleme količine podataka o povijesti lokacija i korisničkim postavkama, čak i do 25 GB u jednom satu [7], što je od iznimne važnosti za brojne forenzičke istrage.

Prijenosni GPS uređaji

Uređaji poput onog na slici 3 korisni su jer ih je po potrebi moguće prebacivati iz vozila vozilo, gdje su obično pričvršćeni za kontrolnu ploču ili unutrašnju stranu vjetrobrana. Mogu se koristiti i za navigaciju izvan automobila, npr. za bicikliranje i planinarenje.

Prijenosni GPS uređaj

Slika 3: Prijenosni GPS uređaj

Svestranost i sveprisutnost mobitela dovela je do toga da se u svakodnevnom životu većina ljudi okreće upravo njima za potrebe navigacije, bilo za pješačke rute, automobilski promet, ili raspored javnog prijevoza. Aplikacije kao Google Maps, Waze i Apple Maps nude lagano korištenje i obilje dodatnih opcija, uključujući korištenje u pojednostavljenom i sigurnijem načinu rada posebno prilagođenom za vožnju. Forenzička analiza povezanih informacija mora uzeti u obzir da se dio podataka sprema lokalno na mobilnom uređaju, a dio u oblaku.

Prikupljanje podataka

Razumijevanje načina na koje su podaci sakupljeni i spremljeni u sklopu GPS sustava ključno je za njihovu forenzičku analizu. Primarna je metoda sakupljanja podataka pristupanje internoj memoriji navigacijskih uređaja; u slučaju sustava u sklopu kontrolne ploče to često znači direktno dohvaćanje informacija s ugrađenog računala. Te informacije obično sadrže dnevnik lokacija, koordinate na kojima se vozilo nalazilo u koje vrijeme i na koji datum, brzine kretanja te ponekad i unose ili odabire korisnika.

Aplikacije mobilnih telefona za navigaciju ogroman su izvor GPS podataka, budući da su u toliko širokoj uporabi. Forenzičari mogu prikupiti GPS podatke iz mobitela raznim metodama, uključujući izravan pristup uređaju, backup kopiji na oblaku, ili sinkronizacijom s povezanim računima. U tom postupku izazov mogu predstavljati mjere privatnosti i enkripcije.

Tehnike forenzičke analize

Forenzička analiza u sklopu forenzike navigacije vozila uključuje izvlačenje korisnih saznanja iz sakupljenih GPS podataka, rekonstruirati tijekove događaja i doprinijeti istraživačkom postupku. Forenzičari raznim metodama potvrđuju preciznost i pouzdanost podataka.

Nakon što prikupe željene podatke (koordinate, vremenske oznake, brzine i sl.), forenzičari specijaliziranim programskim alatima poput EnCase Forensic [8] ili Cellebrite UFED [9] mogu mapirati vizualizirati kretanje vozila u prostoru i vremenu. Potrebno je identificirati lokacije i trajanja svih zaustavljanja i kombinirati dobivene informacije s onima iz ostalih dijelova istrage kako bi se stvorila potpuna slika o tijeku aktivnosti vozila. Konstrukcija kronološkog slijeda događaja od ključne je važnosti u istragama prometnih nesreća ili zločina koji uključuju automobile jer može potvrditi ili opovrgnuti iskaze osumnjičenih i svjedoka. Nadalje, forenzički alati služe kako bi se uočili uzorci i odstupanja u GPS podacima. Nagle promjene u brzini, neočekivana zaustavljanja ili skretanja s uobičajenih ruta mogu biti pokazatelji sumnjivih aktivnosti koje vrijedi istražiti.

Prikaz prozora programa Oxygen Forensics

Slika 4: Prikaz prozora programa Oxygen Forensics

Autentifikacija GPS podataka još je jedan bitan korak forenzičke analize. Forenzičari moraju osigurati da je integritet podataka očuvan, odnosno da nisu bili brisani ni izmjenjivani ni u kojem trenutku. To je moguće potvrditi provjerom digitalnih potpisa, kontrolnih zbrojeva (checksum) i ostalih implementiranih kriptografskih metoda.

Budućnost i izazovi

Stručnjaci koji se bave forenzikom automobilske navigacije susreću se s nekoliko izazova na koje treba obratiti posebnu pozornost. Jedan od njih je činjenica da se tehnologija konstantno mijenja, pa tako i navigacijski sustavi, tako da i metode koje forenzičari koriste moraju uvijek biti ažurne glede formata podataka, enkripcije i komunikacijskih protokola. Još jedna poteškoća može biti djelovanje unutar granica prava privatnosti subjekata istrage. Integracija GPS-a u razne sustave unutar vozila doprinosi kompleksnosti izvora iz kojeg se podaci vuku. Forenzičari moraju uračunati međupovezanost navigacijskih podataka s drugim podacima koje vozilo sprema, poput telematike i informacija raznih senzora. Nadalje, osiguravanje integriteta podataka od namještanja ili brisanja ključno je za pouzdanost forenzičke istrage.

Novonastale tehnologije autonomnih vozila i navigacijskih sustava izmijenjene stvarnosti (augmented reality) predstavljaju zanimljive nove izazove za forenziku automobila u ne tako dalekoj budućnosti. Pomak prema flotama međupovezanih autonomnih vozila postavlja pitanja o sigurnosti GPS podataka u takvim novim sustavima. Forenzičari moraju predvidjeti ovakve i slične izazove te ostati u toku s tehnološkim novinama u polju kako bi zadržali učinkovitost svoje metodologije.

Autonomno vozilo tvrtke Waymo na testnoj vožnji

Slika 5: Autonomno vozilo tvrtke Waymo na testnoj vožnji

Zaključak

Forenzika automobilske navigacije neizostavna je stavka forenzike infotainment sustava modernih automobila. Poznavajući razne navigacijske sustave, metode sakupljanja podataka i tehnike forenzičke analize, očito je da obilje GPS podataka koje vozila generiraju može biti vrlo koristan alat u forenzičkim istragama. Izazovi za premostiti poput poštivanja privatnosti, ostajanja u toku s modernom tehnologijom i integracije GPS tehnologije u sve više različitih umreženih uređaja stvaraju komplikacije u tom radu. Napredak polja forenzike mora slijediti i nepredvidivije napretke poput pojave autonomnih vozila i AR navigacije. U suštini, kako raste potencijal za nove poteškoće u forenzici navigacije, tako rastu i kapaciteti forenzičara da ih nadmaše, dok god se drže principa temeljitosti, informiranosti i pravednosti.

Literatura

[1] Digitpol - Vehicle GPS Forensics https://digitpol.com/gps-forensics/

[2] techFusion - Vehicle Digital Forensics Services https://techfusion.com/digital-forensic/vehicle-digital-forensics/

[3] Radman, M. (2020). Forenzička analiza informacijsko-komunikacijskih sustava vozila kao terminalnih uređaja (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:210078

[4] Evidence Solutions, Inc. - GPS Forensics Services https://www.evidencesolutions.com/digital-evidence/gps-forensics-services

[5] Ramakrishnan PN (2018) Forensic analysis of navigation system (GPS) – A case study. Forensic Sci Criminol doi: 10.15761/FSC.1000121 https://www.oatext.com/forensic-analysis-of-navigation-system-gps%E2%80%93a-case-study.php#Article

[6] Wikipedija - Global Positioning System https://hr.wikipedia.org/wiki/Global_Positioning_System

[7] Big Data on Wheels https://www.statista.com/chart/8018/connected-car-data-generation/

[8] OpenText EnCase Forensic https://www.opentext.com/products/encase-forensic

[9] Cellebrite UFED https://cellebrite.com/en/ufed/

[10] Oxygen Forensics https://oxygenforensics.com/en/resources/oxygen-forensic-maps-gives-investigators-control-over-time-zones/

racfor_wiki/seminari2023/forenzika_automobilske_navigacije.txt · Zadnja izmjena: 2024/01/21 12:39 od Perković Filip
Dieses Dokuwiki verwendet ein von Anymorphic Webdesign erstelltes Thema.
CC Attribution-Share Alike 4.0 International
www.chimeric.de Valid CSS Driven by DokuWiki do yourself a favour and use a real browser - get firefox!! Recent changes RSS feed Valid XHTML 1.0