Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
| racfor_wiki:tehnike_automatiziranog_prepoznavanja_lica_u_video_zapisima [2021/01/16 21:36] imihaljek [Izazovna u prepoznavanju lica] | racfor_wiki:tehnike_automatiziranog_prepoznavanja_lica_u_video_zapisima [2024/12/05 12:24] (trenutno) | ||
|---|---|---|---|
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| ===== Sažetak ===== | ===== Sažetak ===== | ||
| + | Napredak u tehnologiji računalnog vida i mogućnost snimanja videozapisa pomoću mobilnih uređaja, nadzornih kamera izazvalo je potrebu izradu metoda za prepoznavanje ljudskih lica. Glavni cilj prepoznavanja I praćenja lica na temelju video zapisa je identificirati lica nepoznatih osoba. Postoje mnogi izazovi u prepoznavanju lica koje treba savladati. Ovaj rad će prikazati metode prepoznavanja ljudski lica s videozapisa te koji izazovi se mogu naći na tom putu, | ||
| Keywords: lice, tehnike, učenje, video, modeli | Keywords: lice, tehnike, učenje, video, modeli | ||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
| === Eigenface === | === Eigenface === | ||
| - | Eigenface je algoritam koji se koristi kako bi se prepoznale karakteristike lica na slici. | + | Eigenface je algoritam koji se koristi kako bi se prepoznale karakteristike lica na slici. | 
| {{ : | {{ : | ||
| === Umjetna neuronska mreža === | === Umjetna neuronska mreža === | ||
| - | Neuronska mreža je učinkovita kod prepoznavanja lica, a široko se koristi nakon pojave umjetne inteligencije. Sastoji se od mreže u kojoj su neuroni raspoređeni u obliku slojeva. Točnost prepoznavanja lica povećano je uz pomoć dubokog učenja. Uči se na slikama kojima se izmjenjue osvjetljene, kut i oštrina. Glavni nedostatak neuronske mreže je da je potrebno određeno vrijeme kako bi se algoritam naučio prepoznavati lica. | + | Neuronska mreža je učinkovita kod prepoznavanja lica, a široko se koristi nakon pojave umjetne inteligencije. Sastoji se od mreže u kojoj su neuroni raspoređeni u obliku slojeva. Točnost prepoznavanja lica povećano je uz pomoć dubokog učenja. Uči se na slikama kojima se izmjenjuje osvjetljenje, kut i oštrina. Glavni nedostatak neuronske mreže je da je potrebno određeno vrijeme kako bi se algoritam naučio prepoznavati lica. | 
| === Metoda potpunih vektora === | === Metoda potpunih vektora === | ||
| - | Metoda potpunih vektora je vrsta nadziranog algoritma učenja koji koristi podatke za klasifikacijsku i regresijsku analizu. Ona pruža učinkovitu detekciju lica na slikama velikih dimenzija. Metoda je vrlo učinkovita ako se u fazi učenja | + | Metoda potpunih vektora je vrsta nadziranog algoritma učenja koji koristi podatke za klasifikacijsku i regresijsku analizu. Ona pruža učinkovitu detekciju lica na slikama velikih dimenzija. Metoda je vrlo učinkovita ako se u fazi učenja | 
| === Gabor Wavelet === | === Gabor Wavelet === | ||
| - | Denni Gabor je 1946. predstavio alat za uklanjanje šuma na slikama nazvanim Gabor filterom. Ova tehnika se korisiti | + | Denni Gabor je 1946. predstavio alat za uklanjanje šuma na slikama nazvanim Gabor filterom | 
| {{ : | {{ : | ||
| === Skriveni Markovljev model === | === Skriveni Markovljev model === | ||
| - | Skriveni Markovljev model je tehnika statističkog modeliranja u kojoj se sustav podvrgava Markovljevom procesu sa skrivenim stanjima. Ova metoda je dobo uspostavljena u prepoznavanju vremenskog uzorka i učenju. Trenutno se koristi za prepoznavanje izraza lica, ali se također može primjeniti | + | Skriveni Markovljev model je tehnika statističkog modeliranja u kojoj se sustav podvrgava Markovljevom procesu sa skrivenim stanjima. Ova metoda je dobro uspostavljena u prepoznavanju vremenskog uzorka i učenju. Trenutno se koristi za prepoznavanje izraza lica, ali se također može primijeniti | 
| ===== Zaključak ===== | ===== Zaključak ===== | ||
| + | Proučavanje i prepoznavanje lica i daje je područje za istraživanje još dugi niz godina. Nakon detaljne analize otkrilo se da je metoda analize glavnih komponenata najprikladnija za frontalno prepoznavanje lica [1]. Za lica pod različitim kutovima i pod varijabilnim osvjetljenjem najbolje rezultate daje Gabor metoda [2]. Zaključuje se da još uvijek postoji jaz između studije prepoznavanja lica i stvarnih implementiranih metoda. Nadalje, prepoznavanje emocionalnog ljudskog ponašanja pokazuje perspektivno područje za buduća istraživanja. | ||