Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Novija izmjena | Starija izmjena | ||
| racfor_wiki:seminari2024:monero [2024/12/18 14:32] Švalj Marko stvoreno | racfor_wiki:seminari2024:monero [2025/01/17 19:23] (trenutno) Švalj Marko Dodana poveznica na video prezentaciju | ||
|---|---|---|---|
| Redak 42: | Redak 42: | ||
| Chaum je svoju ideju implementirao u sustav kojeg je koristila njegova korporacija DigiCash od 1995. do 1998. godine. | Chaum je svoju ideju implementirao u sustav kojeg je koristila njegova korporacija DigiCash od 1995. do 1998. godine. | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 1**: David Chaum [[https:// | **Slika 1**: David Chaum [[https:// | ||
| Američka vladina obavještajna agencija NSA (engl. //National Security Agency//) 1996. godine u svojem eseju "How to Make a Mint: The Cryptography of Anonymous Electronic Cash" opisuje koncept " | Američka vladina obavještajna agencija NSA (engl. //National Security Agency//) 1996. godine u svojem eseju "How to Make a Mint: The Cryptography of Anonymous Electronic Cash" opisuje koncept " | ||
| + | |||
| Kineski računalni inženjer Wei Dai 1998. godine opisuje sustav i protokol stvaranja i razmjene digitalnog novca kojeg je nazvao //" | Kineski računalni inženjer Wei Dai 1998. godine opisuje sustav i protokol stvaranja i razmjene digitalnog novca kojeg je nazvao //" | ||
| Redak 55: | Redak 56: | ||
| Iako projekt BitGold nikada nije bio implementiran po svojem dizajnu bio je vrlo sličan prvoj implementiranoj decentraliziranoj kriptovaluti; | Iako projekt BitGold nikada nije bio implementiran po svojem dizajnu bio je vrlo sličan prvoj implementiranoj decentraliziranoj kriptovaluti; | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 2**: Nick Szabo [[https:// | **Slika 2**: Nick Szabo [[https:// | ||
| Redak 62: | Redak 63: | ||
| Anonimni programer pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 2008. godine osmislio je Bitcoin. | Anonimni programer pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 2008. godine osmislio je Bitcoin. | ||
| - | U svojem radu //" | + | U svojem radu //" | 
| Stoga, Nakamoto ukazuje na potrebu //" | Stoga, Nakamoto ukazuje na potrebu //" | ||
| Nakamoto je u siječnju 2009. godine rudario prvi Bitcoin blok i od tog trenutka Bitcoin je počeo postojati. | Nakamoto je u siječnju 2009. godine rudario prvi Bitcoin blok i od tog trenutka Bitcoin je počeo postojati. | ||
| Redak 71: | Redak 72: | ||
| Ljudi su vidjeli Bitcoinov potencijal da postane alternativa tradicionalnom financijskom sustavu. | Ljudi su vidjeli Bitcoinov potencijal da postane alternativa tradicionalnom financijskom sustavu. | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 3**: Bista posvećena Satoshiju Nakamotu u Budimpešti na kojoj se vidi logotip Bitcoina [[https:// | **Slika 3**: Bista posvećena Satoshiju Nakamotu u Budimpešti na kojoj se vidi logotip Bitcoina [[https:// | ||
| Redak 83: | Redak 84: | ||
| Neki od najstarijih // | Neki od najstarijih // | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 4**: Alternativne kriptovalute [[https:// | **Slika 4**: Alternativne kriptovalute [[https:// | ||
| Redak 94: | Redak 95: | ||
| Određen podskup korisnika foruma koji su sudjelovali u raspravi (trenutačno poznati pod nazivom //" | Određen podskup korisnika foruma koji su sudjelovali u raspravi (trenutačno poznati pod nazivom //" | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 5**: Monero logotip [[https:// | **Slika 5**: Monero logotip [[https:// | ||
| Redak 124: | Redak 125: | ||
| Krajnji blok koji bude referenciran sažetkom u sljedećem nadolazećem bloku postaje dio glavnog lanca jer je taj lanac duži. | Krajnji blok koji bude referenciran sažetkom u sljedećem nadolazećem bloku postaje dio glavnog lanca jer je taj lanac duži. | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 6**: Ilustracija lanca blokova: zeleni blok predstavlja početni blok, crni blokovi sačinjavaju najdulji (a samim time i jedini valjani) lanac. Sivoljubičasti blokovi nisu završili u najduljem lancu pa se samim time i ne uvažavaju. [[https:// | **Slika 6**: Ilustracija lanca blokova: zeleni blok predstavlja početni blok, crni blokovi sačinjavaju najdulji (a samim time i jedini valjani) lanac. Sivoljubičasti blokovi nisu završili u najduljem lancu pa se samim time i ne uvažavaju. [[https:// | ||
| Redak 163: | Redak 164: | ||
| ==== Protokol CryptoNote v2.0 ==== | ==== Protokol CryptoNote v2.0 ==== | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 7**: Protokol CryptoNote [[https:// | **Slika 7**: Protokol CryptoNote [[https:// | ||
| Redak 210: | Redak 211: | ||
| Svaka farma koji postigne 51 % snage u mreži može učinkovito poništiti mrežne transakcije te neautorizirano stvarati i trošiti digitalni novac (engl. //double spending// | Svaka farma koji postigne 51 % snage u mreži može učinkovito poništiti mrežne transakcije te neautorizirano stvarati i trošiti digitalni novac (engl. //double spending// | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 8**: Primjer farme za rudarenje [[https:// | **Slika 8**: Primjer farme za rudarenje [[https:// | ||
| Redak 222: | Redak 223: | ||
| Pad globalnog // | Pad globalnog // | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 9**: Grafički prikaz raspolavljanja nagrada [[https:// | **Slika 9**: Grafički prikaz raspolavljanja nagrada [[https:// | ||
| Redak 352: | Redak 353: | ||
| Prema CNBC-u, u prvoj polovici 2018. godine Monero je korišten u 44 % napada ucjenjivačkim kodom. | Prema CNBC-u, u prvoj polovici 2018. godine Monero je korišten u 44 % napada ucjenjivačkim kodom. | ||
| - | {{: | + | {{: | 
| **Slika 10**: Ucjenjivački kod organizacije REvil koji traži isplatu otkupnine u Moneru [[https:// | **Slika 10**: Ucjenjivački kod organizacije REvil koji traži isplatu otkupnine u Moneru [[https:// | ||
| Redak 362: | Redak 363: | ||
| Iako je Monero znatno unaprijedio Bitcoinov dizajn s ciljem zaštite i privatnosti korisnika i dalje postoje nerazriješeni tehnički i legislativni izazovi u korištenju Monera i ostalih kriptovaluta. | Iako je Monero znatno unaprijedio Bitcoinov dizajn s ciljem zaštite i privatnosti korisnika i dalje postoje nerazriješeni tehnički i legislativni izazovi u korištenju Monera i ostalih kriptovaluta. | ||
| Bez obzira na to, postojanje i razvoj decentralizirane valute orijentirane na privatnost i sigurnost zasigurno je velik korak u razvijanju novih mogućnosti i tehnologija u financijskom sustavu. | Bez obzira na to, postojanje i razvoj decentralizirane valute orijentirane na privatnost i sigurnost zasigurno je velik korak u razvijanju novih mogućnosti i tehnologija u financijskom sustavu. | ||
| + | |||
| + | ==== Poveznica na video prezentaciju ==== | ||
| + | [[https:// | ||
| ==== Literatura ==== | ==== Literatura ==== | ||