Slijede razlike između dviju inačica stranice.
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
| racfor_wiki:seminari2023:forenzika_ssd_diskova [2024/01/16 22:31] kdolic | racfor_wiki:seminari2023:forenzika_ssd_diskova [2024/12/05 12:24] (trenutno) | ||
|---|---|---|---|
| Redak 2: | Redak 2: | ||
| ===Sadržaj=== | ===Sadržaj=== | ||
| - | *Sadržaj | + | * Sadržaj | 
| + | * Sažetak | ||
| * Uvod | * Uvod | ||
| * SSD (Solid State Drive) | * SSD (Solid State Drive) | ||
| Redak 10: | Redak 11: | ||
| * Zaključak | * Zaključak | ||
| * Literatura | * Literatura | ||
| + | |||
| + | ===Sažetak=== | ||
| + | Širenje uporabe SSD tehnologije dovelo je do dramatičnih promjena u pristupu računalne forezike. Naime, ekstrakcija podataka iz SSD pohrane razlikuje se od ekstrakcije podataka iz tradicionalnijih magnetskih medija pohrane. Umjesto predvidivog i visoko uspješnog povrata informacija koje je sumnjivac pokušao uništiti kod magnetskih medija, suočeni smo sa stohastičkom forenzikom SSD pohrane. | ||
| + | |||
| ===Uvod=== | ===Uvod=== | ||
| - | Širenje uporabe | + | Sa značajnim napretkom u tehnologiji skladištenja podataka, | 
| ===SSD (Solid State Drive)=== | ===SSD (Solid State Drive)=== | ||
| Konvencionalni HDD (Hard Disk Drive) je elektromehanički oblik pohrane koji sadrži rotirajuće diskove i pomične mehaničke glave kako bi pisao i čitao podatke. Kod SSD-a nema pomičnih niti mehaničkih komponentni, | Konvencionalni HDD (Hard Disk Drive) je elektromehanički oblik pohrane koji sadrži rotirajuće diskove i pomične mehaničke glave kako bi pisao i čitao podatke. Kod SSD-a nema pomičnih niti mehaničkih komponentni, | ||
| - | SSD diskovi se proizvode u dva tipa arhitekture – NOR i NAND flash arhitekturama. NAND arhitektura je brža kod pisanja podataka, a NOR kod čitanja. Kao i inače u flash memoriji, podatci mogu biti upisani u blok ukoliko je podatkovni blok u potpunosti prazan, odnosno izbrisan. Dakle, operacija brisanja se provodi svaki put prije nego što se nešto upiše u memoriju. Ovakvo upravljanje memorijom je srž problema koji čini forenziku SSD-a problematičnom | + | SSD diskovi se proizvode u dva tipa arhitekture – NOR i NAND flash arhitekturama. NAND arhitektura je brža kod pisanja podataka, a NOR kod čitanja. Kao i inače u flash memoriji, podatci mogu biti upisani u blok ukoliko je podatkovni blok u potpunosti prazan, odnosno izbrisan. Dakle, operacija brisanja se provodi svaki put prije nego što se nešto upiše u memoriju. Ovakvo upravljanje memorijom je srž problema koji čini forenziku SSD-a teškom | 
| {{ : | {{ : | ||
| + | < | ||
| Kako bi SSD-i bili efikasniji u pohrani memorije, većina modernih SSD-a konstantno provodi garbage collection kao pozadinski proces, trajno brisajući sve podatke označene za brisanje u vrlo kratkom vremenskom roku. Ovakav proces nazivamo „samokorozivnost“. Samokorozivnost ne možemo zaustaviti uklanjanjem SSD-a i njegovim usljednim priključivanjem na drugo računalo ili čitač. Jedini način da se samokorozivnost zaustavi je fizičko odspajanje kontrolera diska s flash memorije koja sadrži podatke i pristupanje flash memoriji direktno pomoću specijaliziranih uređaja. | Kako bi SSD-i bili efikasniji u pohrani memorije, većina modernih SSD-a konstantno provodi garbage collection kao pozadinski proces, trajno brisajući sve podatke označene za brisanje u vrlo kratkom vremenskom roku. Ovakav proces nazivamo „samokorozivnost“. Samokorozivnost ne možemo zaustaviti uklanjanjem SSD-a i njegovim usljednim priključivanjem na drugo računalo ili čitač. Jedini način da se samokorozivnost zaustavi je fizičko odspajanje kontrolera diska s flash memorije koja sadrži podatke i pristupanje flash memoriji direktno pomoću specijaliziranih uređaja. | ||
| Redak 29: | Redak 36: | ||
| {{ : | {{ : | ||
| + | < | ||
| ===Povrat izbrisanih podataka=== | ===Povrat izbrisanih podataka=== | ||
| - | SSD forenzika se još uvijek u većini slučajeva provodi na „običnim“ računalima predviđenim za forenzičke svrhe. SSD-i su ili priključeni direktno na računalno SATA sučelje ili spojeni na uređaj koji blokira pisanje kakav je korišten u forenzici HDD-a. Iako takvi uređaji spriječavaju izmjene podataka od strane korisnika (slučajne ili namjerne), ne spriječavaju ugrađene mehanizme izmjene i brisanja podataka SSD-a. SSD spojen na takav uređaj nastaviti će svoj interni samokorozivni garbage collection, što će u vrlo kratkom roku dovesti do uništenja bilo kakavih zaostataka | + | SSD forenzika se još uvijek u većini slučajeva provodi na „običnim“ računalima predviđenim za forenzičke svrhe. SSD-i su ili priključeni direktno na računalno SATA sučelje ili spojeni na uređaj koji blokira pisanje kakav je korišten u forenzici HDD-a. Iako takvi uređaji spriječavaju izmjene podataka od strane korisnika (slučajne ili namjerne), ne spriječavaju ugrađene mehanizme izmjene i brisanja podataka SSD-a. SSD spojen na takav uređaj nastaviti će svoj interni samokorozivni garbage collection, što će u vrlo kratkom roku dovesti do uništenja bilo kakvih ostataka | 
| {{ : | {{ : | ||
| + | < | ||
| Primjer specijaliziranog hardvera kakav se može koristiti u ove svrhe je FPGA uređaj razvijen na Sveučilištu u Kaliforniji. Uređaj daje direktni pristup flash memoriji SSD-a, zaobilazeći kontroler. Cijena prototipa bila je $1000, a procjenjuje se da će cijena proizvodnje biti prava sitnica od $200. | Primjer specijaliziranog hardvera kakav se može koristiti u ove svrhe je FPGA uređaj razvijen na Sveučilištu u Kaliforniji. Uređaj daje direktni pristup flash memoriji SSD-a, zaobilazeći kontroler. Cijena prototipa bila je $1000, a procjenjuje se da će cijena proizvodnje biti prava sitnica od $200. | ||
| - | {{ : | + | {{ : | 
| + | < | ||
| ===SSD sanitizacija=== | ===SSD sanitizacija=== | ||
| Redak 45: | Redak 55: | ||
| - | ===TO DO=== | + | ===Zaključak=== | 
| + | SSD forenzika donosi mnoge nove izazove koji nisu bili prisutni u HDD forenzici. SSD-ovi samouništavaju podatke, što čini ekstrakciju gotovo nemogućom. Istovremeno, | ||
| ===Literatura=== | ===Literatura=== | ||
| Redak 53: | Redak 64: | ||
| * [4] https:// | * [4] https:// | ||
| * [5] https:// | * [5] https:// | ||
| - | |||
| - | |||
| - | http:// | ||